Uvod: Od energetskog koridora do zone sukoba

Od izbijanja direktnog vojnog sukoba između američko-izraelskog saveza i Irana krajem februara 2026. godine, Bliski istok je bačen u haos. Hormuški moreuz, svijet'Najvažnija naftna tačka u SAD-u, postala je prva linija fronta. Izvozni krajolik za čelične cijevi—ključno za energetiku i građevinarstvo—je fundamentalno preoblikovan.

1. Iransko tržište: Kolaps lokalne ponude u odnosu na potražnju za obnovom

Iran, nekada čelična sila na Bliskom istoku, sada se suočava s ozbiljnim gubitkom kapaciteta.

Ratna šteta: Ključni pogoni poput čeličane Mobarakeh u Isfahanu pretrpjeli su značajnu štetu od zračnih napada, što je poremetilo proizvodnju bešavnih cijevi i ravnih ploča. Napadi na elektroenergetske mreže i benzinske pumpe osakatili su proizvodnju DRI-ja, prisiljavajući stopu rada na procijenjenih 60%.

Potrebe za obnovom: Poslijeratna faza obnove stvorila je nezasitnu potražnju za dugim čeličnim proizvodima (armatura, I-grede). Domaća potražnja je porasla za 40% godišnje, daleko premašujući lokalne oštećene kapacitete.

Kineska alternativa: Sankcije i rat učinili su iransku proizvodnju visokokvalitetnih bešavnih cijevi neodrživom. Posljedično, Kina je postala glavni popunjavač ove praznine. Dok je direktni izvoz u Iran opao za 83,9% u odnosu na prethodnu godinu u periodu mart-april zbog logističkih problema, izvoz u Kuvajt porastao je za 130%, pri čemu je značajan dio bio namijenjen iranskim projektima.

2. Regionalni pregled: Učinak "blokade" Hormuza

Poremećaj pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz je ključna varijabla koja utiče na izvoz.

Nagli pad direktnog izvoza: Prema carinskim podacima, izvoz kineskih bešavnih cijevi u sedam država Perzijskog zaljeva (isključujući Oman) pao je za 72,2% u odnosu na prethodnu godinu u periodu mart-april 2026. godine, što predstavlja gubitak od 231.400 tona.

Promjena trgovinskih centara: UAE, prethodno vodeće središte za reeksport (Jebel Ali), zabilježile su pad uvoza kineskih bešavnih cijevi za 91,48% u martu. Trgovina se od tada preusmjerila na Oman (luka Salalah) i saudijske luke na Crvenom moru kako bi se izbjegla minska polja.

Rastući troškovi: Premije osiguranja od ratnog rizika su naglo porasle, a brodovi preusmjeravaju rute preko Rta dobre nade. Uprkos porastu cijena FOB na 636 dolara po toni zbog ograničene ponude, kupci sa Bliskog istoka i dalje su aktivni u osiguravanju materijala za hitne energetske projekte.

3. Nova izvozna geografija: Pobjednici i gubitnici

Uspon "posredničkih" izvoznika:

Kuvajt se pojavio kao nova ulazna tačka. Početkom 2026. godine postao je najveća destinacija za kineske bešavne cijevi na Bliskom istoku, čineći 24,15% tržišnog udjela.

Turska i Egipat djeluju kao ključni kopneni mostovi za robu namijenjenu Evropi i Levantu, zaobilazeći pomorske grube tačke.

Energetska infrastruktura kao pokretač: UAE agresivno gradi Strateški plinovod 2 (Abu Dhabi-Fujairah) kako bi zaobišao Hormuz, a očekuje se da će biti operativan do 2027. godine. Ovo je glavni pokretač za nabavku cijevi velikog promjera (LSAW).

4. Budući scenariji

Od maja do juna 2026. godine, regija se nalazi u krhkom stanju "primirja, ali ne i mira". Evo tri scenarija za izvoz čeličnih cijevi:

Scenario A: Status quo (najvjerovatniji)

Stanje: Sporadični okršaji, moreuz djelimično zatvoren.

Uticaj: Visoki troškovi prevoza ostaju. Narudžbe će se preusmjeriti u Oman, Kuvajt i Saudijsku Arabiju. Kineski izvoznici će imati koristi od restrukturiranja lanca snabdijevanja.

Scenarij B: Deeskalacija i ponovno otvaranje (optimistički)

Uslov: Postignut je dogovor (moguće juli 2026.), moreuz se ponovo otvara.

Uticaj: Masovni "efekat biča". Iranska potražnja za rekonstrukcijom, plus megaprojekti Saudijske Arabije i UAE-a, izazvat će nagli oporavak izvoza kineskih cijevi.

Scenarij C: Potpuna eskalacija (pesimističan)

Stanje: Sveopšti regionalni rat, Hormuz potpuno zatvoren.

Uticaj: Moglo bi biti izgubljeno 80% udjela na tržištu direktnog brodarstva. Mjesečni izvoz u Zaljev mogao bi pasti za 400.000 tona, prebacujući oslanjanje u potpunosti na željeznicu (CAGR) ili kopnene rute.

Zaključak

Za kineske izvoznike čeličnih cijevi, Bliski istok ostaje regija visokog rizika i visoke dobiti. Neposredni izazov je logistika; srednjoročna prilika je rekonstrukcija. Iako se ruta može promijeniti, potražnja za milionima tona čeličnih cijevi za obnovu Irana i održavanje energetske sigurnosti Zaljeva ostaje snažna realnost.